Tražimo isplatu poticaja

Vladimir_Novotny

O poljoprivredi se mora govoriti, jer to se tiče svih nas potrošača, kao i proizvođača, naglasio je jučer u Vukovaru glasnogovornik Hrvatske poljoprivredne komore Vladimir Novotny, upozoravajući javnost na pogrešnu percepciju poticaja u poljoprivredi. – Stvorena je loša atmosfera među građanima prema poticajima. Važno je objasniti da su poticaji bitni ne samo seljacima, nego i potrošačima, jer poticaji omogućavaju preživljavanje domaće proizvodnje i konkuriranje uvozu. Kada se uništi domaća proizvodnja, uvozni lobiji mogu diktirati cijenu kakvu god hoće, rekao je Novotny, naglašavajući kako pritom poticaji moraju i stići na vrijeme do potrošača.

– Tražimo od Ministarstva poljoprivrede da se nađe način za isplatu poticaja do 1. listopada, inače će biti ugrožena jesenska sjetva, rekao je Stjepan Kunovec, predsjednik Odbora za udruge HPK-a.

Ministarstvu su iz HPK uputili zahtjev da se razmotri isplata poticaja za sve kulture na način da Ministarstvo poljoprivrede izda vrijednosni papir, vaučer, kojim bi proizvođači mogli dobiti isplatu iz financijskih kuća. Komora također traži hitan sastanak s Ministarstvom i argumentiranu raspravu kako bi se mogla obaviti jesenska sjetva.

Na primjeru češnjaka Novotny i Kunovec pokazali su kako uvoz može djelovati na domaću proizvodnju.

– Češnjak koji se uvozio iz Kine najprije je stajao 10 kuna, a kad je uništena domaća proizvodnja, cijena mu je narasla na 60 kuna po kilogramu. Isto se sada događa s breskvom, cijena joj je 12 kn, a kad unište domaću proizvodnju, koštat će 25 ili 45 kuna, kaže Novotny, upozoravajući da domaći proizvođači ruše voćnjake dok se uvozi jeftina trećerazredna roba.

Istaknuo je kako je sramotna i otkupna cijena šljiva na veliko – 1,70 kn za kilogram konzumne šljive.

“Kao da se šljiva bere kombajnom!”, ironičan je Novotny, dok “istovremeno, Europa uvozi šljive i breskve, jer ne proizvode dovoljno”.

Nezadovoljni su u Komori i cijenom od 1,35 kuna za pšenicu, pa su tražili hitno aktiviranje skladišnice. Međutim, iako zakon o skladišnici postoji već dvije godine, problemi su višestruki. Ni jedna banka u rukama stranih vlasnika nije se željela uklopiti u model aktiviranja skladišnice. Uključile su se samo Hrvatska poštanska banka i Croatia banka. Zatim, mali broj skladištara došao je u posjed licence za skladišnicu – svega devet skladišta sa 75 tisuća tona dok, primjerice, jedan od najvećih skladištara, Agrokor, nije licencirao ni jedno skladište. Iz Komore postavljaju i pitanje što je s državnim robnim rezervama pšenice. Jesu li sve u licenciranim skladištima?

Strane banke ne zanima poljoprivreda

Iz razgovora s bankama, kažu u Komori, vidljivo je da one u stranim rukama nemaju model ni želju pomoći poljoprivredi. Stoga traže osnivanje poljoprivredne banke koja bi plasirala povoljne kredite poljoprivrednicima. Predstavnici seljaka tvrde – to je potrebno čim prije, jer bez toga hrvatski će seljaci propasti.

Iste tvrtke uvoze i izvoze

“Ako pogledate robnu razmjenu velikih trgovaca, vidjet ćete da iste tvrtke uvoze i izvoze iste proizvode”, rekao je Kunovec. “Kako im se to isplati? Jednostavno. Uvoze smeće, sruše domaće cijene, a onda jeftino u Hrvatskoj kupe prvu klasu i skupo to prodaju vani”, navodi on. Naglasio je da se slična praksa događa i u povrtlarstvu, gdje se uvozom izvan standarda dovodi hrvatske povrtlare u tešku situaciju.

Ivan ČURDINJAKOVIĆ, Glas Slavonije